Legende o Ninu (17.01.2020.)
Od antike do 21. stoljeća…grad Nin ponosno stoji okružen svojim bedemima. Unatoč turbulentnoj povijesti, mnogim nedaćama kroz koje je prolazio, a jedna od njih svakako je bilo njegovo rušenje 1646. godine kada se Venecija, pod čijom je bio vlašću, odlučila na taj čin, kako bi odvratila Osmanlije od zauzimanja grada, Nin je preživio sve, i danas je jači nego ikada. Možda mu snagu daju temelji antičkog grada Aenona, ali i kršćanska vjera, jer se na njegovom području u ranom novom vijeku nalazila biskupija te dokazi o djelovanju dominikanaca, franjevaca te benediktinaca. No, kako zlo uvijek želi uništiti dobro, tako su i benediktinske crkve razorene za vrijeme mletačko-osmanskih ratova. Ipak, ni to nije uništilo Nin već je on dočekao 21. stoljeće s brojnim materijalnim, kulturnim i povijesnim dokazima o svojoj povijesti. I dok taj najstariji hrvatski grad, ponosno stoji i prkosi vremenu i svim političkim, gospodarskim, ali i klimatskim utjecajima, ne mogu se ne spomenuti brojne legende koje se vežu uz Nin.
Prva od njih vezana je uz njegov naziv. Ne samo da je to najstariji hrvatski grad već je Nin i jedan od najstarijih mediteranskih gradova s tri tisućljeća dugom povijesti. U znanstvenim djelima stoji kako je Nin kroz povijest promijenio čak sedam imena – Hemionoi, Ainona, Aenona, Enona, Elona, Nona i na kraju Nin. Nekadašnji Nin prvi puta se spominje kao naziv Hemionoi u djelu Periplus, grčkog pisca Pseudo Skilaka. Nakon toga, grčki pisci navode naziv Ainonoi te Ainona. Rimski oblik tog naziva je Aenona. Početkom 1. stoljeća prije Krista, jača rimski utjecaj i pojavljuje se novi naziv – Enona. Pjesnik Petar Zoranić je te tvrdnje znatno pojednostavio i rekao kako je zapravo Nin osnovao asirski kralj Nino pa je po njemu grad dobio naziv. Sedam hrvatskih kraljeva okrunjeno u crkvi sv. Nikole Na ulazu u grad Nin, na prapovijesnom području Prahulje, nalazi se crkva svetog Nikole iz 12. st. uz koju se veže druga legenda. Ta mala romanička građevina ima oblik trolista dok joj svodovi oblikuju četverolist. Crkva je dozidana za vrijeme osmanlijskih prodora u 16. st. kada je ona služila kao izvidnica. Kasnije se, prema predaji, u crkvi sv. Nikole okrunilo sedam kraljeva, među kojima je vjerojatno najznačajniji kralj Tomislav. Zanimljivo je kako su se sve krunidbe odvijale po istom scenariju – okrunjeni vladar dojahao bi u pratnji do crkve gdje bi se predstavio pučanima te u znak kraljevske vlasti, mačem zasjekao na četiri strane svijeta. Nakon toga, oni su davali svečana obećanja narodu. Nažalost ili na sreću, Hrvatska više nema kraljeve koji bi se tamo mogli okruniti, ali odlazak na to povijesno mjesto, sigurno u svakom posjetitelju može izazvati neobične osjećaje zbog mjesta na kojem se nalazi i vremena kojem je crkvica svjedočila. Treća legenda oživljena je i u današnje doba. Naime, gotovo 500 godina u Ninu se obilježava Ukazanje Gospe od Zečeva. Kako bi se stanovnici i posjetitelji poklonili Gospi od Zečeva, tri puta godišnje organizira se hodočašće. No, zašto se uopće slavi Gospa od Zečeva? Prema crkvenim zapisima iz 16. st, ondašnjoj mladoj pastirici Jeleni Grubišić, 1516. godine ukazala se Blažena Djevica Marija. S tim događajem povezane su tri legende – po jednoj su Turci napali otočić Zečevo, zapalili crkvu i samostan, ubili redovnike, a Gospin kip bacili u more, koji je na neki način došao do Nina, a kada je bio na polovini uvale, crkvena zvona su se sama oglasila i nisu prestajala zvoniti. Ninjani su otišli u crkvu i našli Gospin kip. Prema drugoj legendi, Gospin kip je „doplivao“ do mula gdje su ga našli stanovnici i odnijeli u crkvu. Prema kipu, danas se taj mul naziva Gospin mul. Treća legenda govori o tome kako je narod postavio Gospin kip na glavni oltar crkve sv. Anselma, ali su ga Ninjani drugi dan pronašli na oltaru u susjednoj kapelici. Vratili su ga na glavni oltar i ponovno ga sljedećeg dana našli na oltaru u kapelici. Zaključili su kako treba poštivati Gospinu volju i želju i ostavili ga na tom oltaru. U čast tog ukazanja, do danas se organiziraju hodočašća, i to prvog ponedjeljka prije blagdana Uzašašća, 5. svibnja i 5. kolovoza.
Biskup Grgur Ninski ispunjava želje
Jedna od najpoznatijih i najdražih legenda Ninjana, ali i svih stanovnika Hrvatske je ona o biskupu Grguru Ninskom koji je stolovao u tom gradu od 900. do 929. godine. U povijesti je bio poznat kao zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice. Vodeću crkvenu vlast dobio je krunidbom kralja Tomislava 925. godine. S obzirom da je želio služiti bogoslužje na staroslavenskom uz uporabu glagoljice, Papa mu to nije odobrio pa je Grgur Ninski ostao bez biskupije. Jedan od tri brončanih kipova biskupa Grgura Ninskog, koje je izradio hrvatski kipar Ivan Meštrović, nalazi se pored crkve sv. Anselma, koja se naziva i prvom katedralom hrvatskog naroda. Drugi i treći kipovi su u Varaždinu i Splitu. I uz Grgura Ninskog vezana je legenda, a to je ona da dotičući njegov palac poželite u sebi želju koja će se, uz biskupovu pomoć, sigurno ostvariti. Grgurov kip posebice je zanimljiv turistima, a da su njihove želje velike i mnogobrojne vidi se po izlizanosti njegova palca. Vjerujemo da su se do sada i da će se ubuduće sve male i velike želje ostvariti svih onih koji iskreno vjeruju i imaju čisto srce i dobru volju.
Foto: Željko Mršić, Marija Dejanović
|
Zanimljivosti
Crkva svetog Nikole
Jeste li znali da je nadaleko poznat simbol Nina, romanička crkvica sv. Nikole iz 11./12. st. sagrađena na prapovijesnom zemljanom humku ujedno krunidbena crkvica. Prema narodnoj predaji krunilo se u Ninu sedam kraljeva pa bi prigodom krunidbe okrunjeni vladar u sjajnoj pratnji dojahao do crkve sv. Nikole, gdje bi se narodu predstavio i u znak svoje kraljevske vlasti, mačem bi s tog humka zasjekao na sve četiri strane svijeta.
Saznaj više...
|